Predrag Jašović

Predrag Jašović

Doktor nauka, profesor i autor čiji su zbornici u  pojedinim gimnazijama uvršeni u deo lektire

Projekat pomaže Opština Paraćin, po Konkursu za sufinansiranje projekata u oblasti javnog interesa za 2020. godinu

Profesor doktor Predrag Jašović predstavlja jednu od najznačajnijih figura u Paraćinu kada je reč o književnoj sceni našeg mesta. Gotovo da ne postoji ni jedno značajnije književno okupljanje ili promocija u regionu na kojoj nije prisutan kao recenzent ili neko ko bi trebalo da da stručno mišljenje o nekom delu.

Iako živi u Paraćinu, poreklom je iz Peći, gde je rođen 1971. godine. Školovao se u Leskovcu, Prištini, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Trenutno radi kao profesor na master i doktorskim studijama na Akademiji vaspitačko-medicinskih strukovnih studija Kruševac, odsek u Aleksincu. Do sada je objavio više od 250 naučnih radova, monografija, udžbenika, što samostalno, što u koautorstvu i pet pesničkih zbirki.

Što se tiče nekog profesionalnog angažovanja moguće konstatovati  da ja do sada nisam samo radio u vrtiću. To možda treba da skrene pažnju na to da sam dobro upoznat kako sa prosvetnim, naučnim, tako i naučno-prosvetnim sistemom u našoj republici“.

Rano u svojoj karijeri opredelio se za ulogu kritičara književnih dela, kojih je u to vreme bilo malo. Zbog toga okruženje kojem je pripadalo nije voglo adekvatno da vrednuje ono čine se bavi.

Predrag Jašović, prvi s desna, IZVOR - Banatski kulturni centar, banatskikulturnicentar.blogspot.com

„S obzirom na to se time niko nije bavio niti je iko shvatao ozbiljnost  toga, a  i bojali su se da se „zameraju“, kako se to obično gleda, ja sam prolazio lako. Kako je prolazilo vreme bilo je sve teže, mnogi su hteli da se bave kritikom, ali s obzirom da nisu ispunili neke preduslove, kao što je čitalačko iskustvo, jasan aksiološki stav, pa na kraju i stručno obrazovanje, najčešće su odustajali.

Sa druge strane, kada je reč o poeziji, tu je, pogotovo među mlađim čitaocima, bio veoma dobro prihvaćen. Prve dve zbirke „Paradoks smislu“ i „Ruža od noža“ objavljene su gotovo jedna za drugom pre dvadeset pet godina.

Ono što vidi kao problem kada je reč o sopstvenom pesništvu je taj što nije konstantno aktivan na tom polju, te, kako kaže, nije u žiži interesovanja.

Ja sam jedan od onih književnih stvaralaca koji ne deli književni praksis u pogledu stvaralaštva. Reč je o tome da se podjednako bavim beletristikom i naukom o književnosti. Za sada, makar sudeći prema zapisima o mojim knjigama, pa i nagradama, to govori da, ako taj rad nije baš uspešan, a ono je primećen.

IZVOR - Kupindo.com

O kvalitetu njegovor pesničkog rada govori činjenica da su pojednine njegovi zbirke uzete kao lektira po izboru profesora u nekoliko gradova i gimnazija. Profesor Jašović dobitnik je velikog broja priznanja za svoj pesnički rad. Na „Pesničkim stazama“ 2002. godine nagrađen je za najbolju pesmu mladih pesnika Jugoslavije, a iste godine njegova pesma „Pečat previsteljstvujućeg Sovjeta“ proglešena je najboljom rodoljubivom na festivalu rodoljubive poezije u Velikom Borku. Veliku nagradau „Juhorsko oko“ dobio je 2015. Pre njega ona je dodeljivana Velikanima poput Dobrice Ćosića, Dragoslava Mihailovića…

 

Pored ovih i mnogih drugih koje je dobio za pesničko stvaralaštvo, Jašović je prepiznat i kao teoretičar književnosti. Za knjigu „Transpozicjia književnosti za decu“ koja se bavi fenomenom teorije književnosti namenjnoj najmlađima dodeljeno mu je priznanje „Cima Cucić“, a od 2010. je nosilac i nagrade „Andra Gavrilović“ za književnu kritiku.

 

Valjda je toliki rad doprineo da budem prepoznat i nagrađivan za svoj pesnički i naučni rad. Pored nekih međunarodnih nagrada, ove godine sam nagrađen i nagradom Branislav L. Lazarević, Bagdale iz Kruševca, što pored nagrade Sima Cucić još jednom opravdava i dokazuje značaj mog angažovanja na polju proučavanja književnosti za decu. (…) Smatram da je ipak najznačajnije da o mojim knjigama postoji preko 80 zapisa na preko 500 stranica.

IZVOR - Portal Kruševac grad, krusevacgrad.rs

Njegova poezije zastupljena je u 45 antologija i zbornika. Do sada je objavio 63 recenzije za pesničke i prozne zbirke i romane, potpisao je 15 kataloga slikarskih i vajarskih izložbi, a za naučne monografije i studije objavio je 34 zapisa u knjigama.

 

Iako je do sada citiran oko 400 puta, smatra da ni u beletristici ni u nauci nije dostigao vrhunac. Kaže da ima još mnogo toga u planu da objavi, da prevede svoje zbirke, da publikuje sedam naučnih studija koje su u rukopisu i da napiše dve istorije iz oblasti književnosti.

 

Nije saglasan sa tvrdnjom da je danas poezija u krizi, već smatra da se nikada nije više pisalo niti tako kvalitetno kao danas.

 

Jasno, ovaj stav je srazmeran kvantitetu, pa možemo konstatovati da se nikad nije više pisalo i nikad nije bilo većeg i goreg ogrešenja o jezik. Međutim, takvu poeziju niko ne pamti, pa prema tome o njoj ne treba ni govoriti. (…) Primećujem da dopirem do čitalaca. Kao neko se profesionalno bavi i tumačenjem poezije, mogu da primetim i da me čak ne mali broj njih kopira. Na sreću, kopije nisu bolje od originala.

IZVOR - Sajt Kupindo, knjizara.rs

Profesor Jašović smatra da je ključ originalnosti, kavliteta i osnovni preduslov za pisanje – čitanje. Kaže da je to upravo ono što nedostaje da se paraćinska scena razvije, pored toga da je neophodno više glasila u kojima bi, pogotovo mladi koji podižu kvalitet stvaralaštva u Paraćinu, mogli da objavljuju.

U Paraćinu imamo pisce, ali oni nikad nisu mogli da se nametnu kao činjenica. Ima izvrsnih intelektualaca različitih profila svetskog glasa, ali opet nikad niko od njih nije imao sluha za formiranje, recimo književno-kulturnog glasila. U Paraćinu nikad nije izgrađena kultura pisanja, potreba kontinuiranog pisanja i objavljivanja je devastirana. To je, na kraju, slučaj sa čitavim Pomoravljem.