Kanal M | Radio Televizija Paraćin
Zdravlje

ISTINE I ZABLUDE O NARGILAMA

FOTO: FREEPIC
FOTO: FREEPIC

Na tržištu je, pored cigareta, sve veći broj novih duvanskih i nikotinskih proizvoda vrlo atraktivnog izgleda. Duvanska industrija, koja ih plasira, koristi vrlo sofisticirane načine reklamiranja tih proizvoda čineći ih time vrlo privlačnim, posebno populaciji adolescenata jer je ovaj uzrast najspremniji da eksperimentiše i uticaj vršnjaka u ovom uzrastu je vrlo snažan.

DA LI ZNATE DA DUVANSKA INDUSTRIJA TROŠI OSAM MILIJARDI DOLARA GODIŠNJE NA MARKETING?

Ovaj novac ciljano koristi kako bi uticala na stavove, uverenja i vrednosti, a time i na izbore mladih.

Nargile su vekovima star duvanski proizvod, poznat još iz vremena Persije. Danas su postale vrlo popularne gotovo svuda u svetu, naročito među mladima. Pojavom aromatizovanog duvana, masela, duvan je postao prijatnog ukusa i mirisa. Proizvođači su se potrudili da zadovolje svačiji ukus, posebno zahteve vrlo probirljive populacije mladih i adolescenata (ukus čokolade, vanile, kokosa, jabuke, maline…).

Razlog velike popularnosti nargila leži i u društvenoj prihvatljivosti i popularnosti kafeterija i restorana, a pušenje nargila je predstavljeno kao društveni događaj.

Promocija putem interneta i socijalnih mreža približila je ovaj proizvod mladima. Ne treba zaboraviti ni zablude mladih koji misle da je pušenje nargila manje štetno od cigareta.

U potrazi za novim korisnicima svojih proizvoda, duvanska industrija je uradila sve kako bi učinila nargile atraktivnim i pristupačnim proizvodom. Mladi su svakako ciljna grupa koju duvanska industrija želi regrutovati u redove svojih korisnika kako bi zamenili one korisnike koji svake godine odlaze zbog prevremene smrti usled bolesti koje su izazvane pušenjem.

Sa druge strane, nepostojanje politike i zakonske regulative koja se odnosi specifično na nargile u mnogim državama Evrope i sveta, uključujući i Srbiju, ide na ruku duvanskoj industriji koja to nemilosrdno koristi.

Nargila, vodena lula ili šiša se koristi za pušenje duvana. Duvan može biti natopljen melasom ili medom i pomešan sa voćem ili aromama koje nargilama daju različite ukuse. Pored duvana, za pušenje se mogu koristiti i biljne mešavine.

Danas postoje i nove vrste nargila nazvane elektronske nargile koje koriste uređaje za elektronsko dopremanje nikotina, a rade na baterije i pretvaraju tečnost koja sadrži nikotin i arome u paru koja se zatim udiše.

Nargila ili vodena lula se sastoji od posude na vrhu u koju se stavlja duvan, metalnog tela, činije za vodu na dnu nargile i fleksibilnog creva na čiji kraj se stavlja produžetak za usta. Preko duvana se stavlja mrežica na koju se stavlja vreo ugalj. Dim duvana prolazi kroz vodu i rashlađuje se pre nego ga korisnik udahne.

Mnogi mladi veruju da je voda „filter“ koji „očisti“ duvanski dim i da on postaje bezbedan. Prolaskom kroz vodu štetni sastojci duvanskog dima se ne eliminišu.

 

Dim nargile je toksičan. Laboratorijske analize dima nargile su pokazale merljive količine kancerogena, odnosno supstanci koje izazivaju maligne bolesti (nitrozamini, policiklični aromatični ugljovodonici, formaldehid i benzen…) i toksičnih supstanci (azot-oksid, teški metali), a sagorevanjem uglja oslobađa se velika količina ugljen-monoksida. Bez obzira da li se puši duvan ili neka druga biljna mešavina u nargili, pušenje nargile ima štetan efekat zbog sagorevanja uglja i udisanja dima.

U poređenju sa cigaretama, dim iz nargile  sadrži veće koncentracije toksičnih materija: arsena, olova i nikla, 36 puta veću koncentraciju katrana i 15 puta veću koncentraciju ugljen-monoksida nego jedna cigareta.

Pušenje nargile u trajanju 45–60 minuta izlaže organizam pušača istoj količini katrana i ugljen-monoksida kao pušenje jedne kutije cigareta.

Da li znate nekog pušača koji popuši celu paklicu cigareta za 1 sat? Retki su, a uobičajeno je da mladi sede u nagrila baru i puše toliko vremena.

Mnogi mladi veruju da pušenje nargile ne može dovesti do zavisnosti kao što se to dešava kod cigareta. Nargila je duvanski proizvod i kao takva sadrži nikotin, što znači da pušenje nargile dovodi do stvaranja zavisnosti.

Brojni su znaci zavisnosti kod pušenja nargile, iako ona ima svoje specifičnosti. Istraživanja su pokazala da su korisnici nargile tokom 60 minuta pušenja izloženi 100–200 puta većoj količini dima u poređenju sa količinom dima koji se udahne kod pušenja jedne cigarete.

 Kod pušenja nargila često više osoba koristi isti nastavak za usne, što predstavlja rizik za dobijanje nekih zaraznih bolesti (korona virus, tuberkuloza, herpes…).

Pušenje nargile ima akutne neželjene zdravstvene i psihološke efekte.

  • Dovodi do ubrzanog rada srca,
  • povišenja krvnog pritiska i drugih štetnih efekata na srce i krvne sudove.
  • Izaziva oštećenje funkcije pluća i smanjenje kapaciteta za fizičke aktivnosti.
  • Može dovesti do gubitka svesti i akutnog trovanja ugljen-monoksidom.
  • Pušenje nargile dovodi do višestrukih dugotrajnih oštećenja zdravlja – istih kao i pušenje cigareta.
  • Duvanski dim iz nargile je štetan po zdravlje osoba u okolini, kako gostiju tako i zaposlenih u ugostiteljskim objektima.

NARGILE SU DUVANSKI PROIZVOD I TREBA DA PODLEŽU ZAKONSKOJ REGULATIVI KOJA REGULIŠE UPOTREBU DUVANA I DUVANSKIH PROIZVODA.

To podrazumeva da ne bi trebale da se prodaju mlađim od 18 godina, a treba da imaju zdravstveno upozorenje da su štetne po zdravlje. Mere bi trebale da uključuju i sprovođenje zaštite od izlaganja dimu nargila.

Kako bi zaštitili mlade od sofisticiranih marketinških tehnika duvanske industrije treba zabraniti ubacivanje aroma slatkiša ili alkohola, te da se sveobuhvatnim merama zabrani promocija i reklamiranje, kao i sponzorstvo vezano za nargile. Kao duvanski proizvod nargile, takođe, treba da podležu merama povećanja cena i poreza u cilju smanjenja tražnje ovih proizvoda, kao i da se reguliše sadržaj i informacije o sadržaju punjenja i dima nargile. Neophodno je da se pušenje nargila uključi u programe odvikavanja od pušenja i obrazuju mladi i javnost o štetnim efektima i rizicima po zdravlje.

Izvor: IZJZ Vojvodina publikacija

Objava je rezultat saradnje:

Doma zdravlja Paraćin i RTV Kanal M.

Tekst pripremila

Žaklina Romih Veljković –

Viša med. Sestra

DOM ZDRAVLJA PARAĆIN