19–25. APRIL 2026. GODINE
Evropska nedelja imunizacije obeležava se svake godine u aprilu u svim zemljama Evropskog regiona SZO, sa ciljem podizanja svesti o značaju imunizacije u prevenciji zaraznih bolesti i očuvanju zdravlja tokom čitavog životnog veka.
Ove godine Evropska nedelja imunizacije obeležava se po dvadeseti put, pod sloganom:
„Za svaku generaciju – vakcine deluju“,
koji naglašava da vakcine već decenijama štite ljude svih uzrasta i nastavljaju da čuvaju zdravlje sadašnjih i budućih generacija.
Svake godine registruju se dva do tri miliona smrtnih ishoda od pneumokoknih infekcija, rotavirusnih infekcija, difterije, tetanusa, velikog kašlja i malih boginja kod nevakcinisanih lica, među kojima je najviše dece ispod pet godina života.
Imunizacija je doprinela iskorenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorenjivanju dečije paralize, a broj obolelih od malih boginja, rubele, tuberkuloze, velikog kašlja, tetanusa i difterije značajno je opao.
Foto: FOTO: Kanal MIMUNIZACIJA PREDSTAVLJA JEDNU OD NAJEFIKASNIJIH, NAJBEZBEDNIJIH I NAJISPLATIVIJIH SPECIFIČNIH MERA PREVENCIJE I SPADA U JEDNO OD NAJVAŽNIJIH DOSTIGNUĆA SAVREMENE MEDICINE.
Vakcine štite kako pojedinca, tako i širu društvenu zajednicu, obezbeđujući kolektivni imunitet. Više od 200 godina vakcine štite generacije ljudi.
Prema procenama SZO, vakcine su spasile više od 150 miliona života u poslednjih 50 godina — što znači 6 spasenih života svakog minuta, svakog dana, tokom više od pet decenija.
Poslednjih godina ističu se i efekti vakcina na prevenciju raka, naročito u prevenciji:
- hepatocelularnog karcinoma (vakcina protiv hepatitisa B),
- karcinoma grlića materice (kod žena),
- kao i karcinoma orofarinksa, završnog dela debelog creva i spoljnih polnih organa kod oba pola (vakcina protiv HPV).
U Srbiji obavezna imunizacija obuhvata pre svega decu određenog uzrasta, ali i određene rizične grupe.
Prema važećem programu, redovna obavezna vakcinacija dece (kalendarska imunizacija) sprovodi se protiv sledećih zaraznih bolesti:
- tuberkuloze (BCG),
- difterije,
- tetanusa,
- dečije paralize (poliomijelitisa),
- velikog kašlja (pertusisa),
- malih boginja (morbila),
- rubeole (crvenke),
- zauški (parotitisa),
- hepatitisa B,
- infekcije izazvane Haemophilus influenzae tip b (Hib),
- pneumokokne infekcije (Streptococcus pneumoniae).
Od preporučenih vakcina posebno mesto imaju vakcina protiv sezonskog gripa i HPV vakcina.
Tokom 2025. godine na teritoriji Republike Srbije registrovano je 210 slučajeva morbila. Najveći broj slučajeva registrovan je na teritoriji Raškog okruga, u okviru epidemija prijavljenih u prethodnoj godini:
- Novi Pazar (96 slučajeva),
- Tutin (70 slučajeva),
- grad Beograd (39 slučajeva),
- Bor (2 slučaja),
- Raška, Sjenica i Novi Sad (po 1 slučaj).
Najveći broj slučajeva (36,2%), kao i najviša uzrasno-specifična stopa incidencije, registrovani su u uzrasnoj grupi od jedne do četiri godine.
Najveći broj obolelih bio je nevakcinisan ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom.
Foto: FOTO: Kanal MU 2025. godini u Republici Srbiji prijavljeno je 18 slučajeva velikog kašlja. Broj slučajeva znatno je niži u odnosu na prethodne dve godine:
- 2023. godina – 1421 slučaj
-
- godina – 1683 slučaja
Najveći broj slučajeva registrovan je u uzrasnim grupama dece od 10 do 14 godina, odnosno od 15 do 19 godina.
U Beogradu je u epidemiji pertusisa, prijavljenoj u decembru 2023. godine, obolelo 1096 osoba, a dva odojčeta uzrasta 2 i 3 meseca su preminula. Poslednji slučaj u ovoj epidemiji registrovan je u novembru 2024. godine.
Tokom 2025. godine u Beogradu su registrovane tri obolele osobe od velikog kašlja:
- dva deteta (uzrasta mesec dana i godinu dana),
- jedna odrasla osoba (81 godina).
Tokom 2025. godine u Republici Srbiji nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda uzrokovanih velikim kašljem, za razliku od prethodne dve godine, kada su prijavljena po tri smrtna ishoda kod nevakcinisane dece mlađe od tri meseca.
Ove bolesti su za mnoge nepoznanica upravo zato što vakcina sprečava njihovo širenje i razboljevanje.
Oni stariji, koji su gubili decu u najranijem uzrastu zbog difterije, krupa ili morbila, više nisu među živima. TBC je „odnela“ mnoge poznate stvaraoce u ranim godinama njihovog života.
Mogućnost samostalne edukacije danas je neverovatna — potrudite se i sami ukoliko ste nepoverljivi.
OVOGODIŠNJA KAMPANJA STAVLJA AKCENAT NA ČINJENICU DA IMUNIZACIJA IMA DUGOROČNE KORISTI ZA SVE GENERACIJE – OD NAJMLAĐIH DO NAJSTARIJIH.
VAKCINE NE SAMO DA ŠTITE POJEDINCE, VEĆ DOPRINOSE STABILNOSTI ZDRAVSTVENIH SISTEMA I OČUVANJU JAVNOG ZDRAVLJA U CELINI.
Izvor: IZJZ «M. Jovanović-Batut»
Objava je rezultat saradnje Doma zdravlja Paraćin i RTV Kanal M.
Tekst pripremila
Žaklina Romih Veljković, Viša med. sestra
DOM ZDRAVLJA PARAĆIN

