Kanal M | Radio Televizija Paraćin
INTELIGENTNO SA VEŠTACKOM INTELIGENCIJOM

Prava i obaveze u digitalnom dobu – Šta svaki građanin treba da zna?

 

Projekat pomaže Ministarstvo informisanja i telekomunikacije, po Konkursu za sufinansiranje projekata u oblasti javnog interesa za 2025. godinu

Digitalno doba donosi brojne promene u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo, a veštačka inteligencija postaje jedna od najvažnijih tehnologija koje oblikuju našu svakodnevicu. Sa sve većom primenom AI u različitim oblastima – od zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja do bezbednosti – raste i potreba za jasnim pravima i obavezama građana, kao i za zakonskom regulativom koja će štititi njihove interese i bezbednost. U ovom tekstu osvrnuli se na ključne aspekte prava i obaveza u digitalnom dobu, sa posebnim fokusom na veštačku inteligenciju i aktuelnu zakonsku regulaciju u Srbiji.

Prava građana u digitalnom dobu

U digitalnom dobu, građani imaju pravo na zaštitu svojih ličnih podataka, transparentnost u korišćenju digitalnih tehnologija i pravo na sigurnost prilikom interakcije sa sistemima veštačke inteligencije. Sa njihovom pojavom, naročito onih sistema visokog rizika, kao što su oni koji se koriste u zdravstvu ili zapošljavanju, prava građana postaju složenija i zahtevaju dodatnu pažnju. Najvažnija među među njima su:

  • Pravo na informisanost – Građani imaju pravo da budu jasno i razumljivo obavešteni kada komuniciraju sa programima veštačke inteligencije, kao i o načinu na koji se njihovi podaci koriste i obrađuju.
  • Pravo na privatnost i zaštitu podataka – Programi veštačke inteligencije često obrađuju velike količine ličnih podataka, pa je neophodno da građani imaju kontrolu nad svojim podacima i da se poštuju principi privatnosti.
  • Pravo na zaštitu od diskriminacije – ovi programi ne smeju donositi odluke koje bi diskriminisale pojedince na osnovu pola, rase, socio-ekonomskog statusa ili drugih ličnih karakteristika.
  • Pravo na pravnu zaštitu i žalbu – U slučaju zloupotrebe ili povrede prava usled upotrebe bilo kog programa u digitalnoj sferi, građani treba da imaju mogućnost da se žale nadležnim institucijama i dobiju pravnu zaštitu.
Image by Gerd Altmann from Pixabay

Obaveze građana i korisnika AI tehnologija

Pored prava, građani i korisnici novih tehnologija imaju i određene obaveze koje se odnose na odgovorno korišćenje ovih tehnologija.

  • Odgovorno korišćenje – Građani treba da koriste ove alate i sisteme na način koji ne ugrožava prava drugih, ne širi dezinformacije i ne zloupotrebljava tehnologiju.
  • Pažljivo proveravanje informacija – Kako ovi programi, poput ChatGPT-a, mogu ponekad pružiti netačne ili nepotpune informacije, korisnici su dužni da kritički procenjuju podatke i ne oslanjaju se isključivo na njih kao izvor istine.
  • Poštovanje zakonskih okvira – Korisnici i programeri programa veštačke inteligencije moraju se pridržavati važećih zakona i etičkih smernica koje uređuju razvoj i primenu veštačke inteligencije.
Image by Mohamed Hassan from Pixabay

Zakonska regulacija veštačke inteligencije u Srbiji

Srbija je prepoznala značaj regulacije veštačke inteligencije i u tom pravcu je preduzela značajne korake. U 2023. godini donete su etičke smernice za razvoj AI, koje predstavljaju osnovu za buduće zakonodavne aktivnosti. Trenutno se radi na izradi prvog zakona o veštačkoj inteligenciji, koji bi trebalo da bude usklađen sa modelom Evropske unije, poznatim kao AI Act.

Strategija za razvoj veštačke inteligencije u Srbiji za period 2025–2030. godine usvojena je početkom 2025. godine i definiše ključne ciljeve i mere za razvoj AI u zemlji. Povodom njenog usvajanja iz Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija saopštili su:

Usvajanjem ove strategije usklađeni su planovi sa najnovijim razvojima u oblasti veštačke inteligencije, dok dalji razvoj i primena ove tehnologije trasiraju put ka modernizaciji države i društva u celini, prateći ujedno i ciljeve programa „Skok u budućnost 2027“. Strategija je nastala kao rezultat širokog kruga konsultacija stručne zajednice uz ekspertsko mišljenje Vladinog saveta za veštačku inteligenciju.

Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija formiralo je radnu grupu sa predstavnicima državnih organa, industrije i pravne struke, koja radi na izradi zakona.

Model Evropske unije kao osnova

Kako je već pomenuto, treba se očekivati da će naši zakonski akti biti veoma slični onima u EU. Evropska unija je usvojila prvi zakon o veštačkoj inteligenciji (AI Act) koji reguliše upotrebu VI sistema na osnovu procene rizika. Tako, oni se dele na četiri kategorije rizika: neprihvatljivi, visoki, ograničeni i minimalni. Za sisteme sa neprihvatljivim rizikom, kao što su oni koji manipulišu ljudskim ponašanjem ili koriste biometrijsku identifikaciju u realnom vremenu bez dozvole, zakon predviđa zabranu upotrebe. Za visokorizične sisteme, kao što su oni u zdravstvu ili obrazovanju, propisane su stroge obaveze za programere i korisnike.

Image by Gerd Altmann from Pixabay

Srbija planira da usvoji sličan zakon, ali sa fleksibilnošću koja će omogućiti konkurentnost na globalnom tržištu, prilagođavajući regulativu svojim specifičnostima i potrebama.

Zakon EU o veštačkoj inteligenciji ima eksteritorijalnu primenu, što znači da se odnosi i na kompanije i korisnike van EU koji plasiraju proizvode veštačke inteligencije ili usluge na tržište EU. Ovo ima značajne implikacije za Srbiju, jer domaće kompanije koje posluju sa EU moraju ispunjavati ove zahteve, što dodatno podstiče usklađivanje domaće regulative sa evropskim standardima.

Kako veštačka inteligencija utiče na svakodnevni život građana?

Veštačka inteligencija već danas menja način na koji učimo, radimo i komuniciramo. Na primer, VI alati poput ChatGPT-a mogu pomoći u učenju tako što skraćuju i prepričavaju gradivo, pomažu u učenju stranih jezika, pa čak i automatizuju citiranje u naučnim radovima. Međutim, korisnici moraju biti svesni da ovi programi mogu praviti greške i da je neophodno kritički pristupati informacijama koje dobijaju.

Takođe, ova grupa programa može imati značajan uticaj na tržište rada, gde automatizacija može zameniti određene poslove, ali i stvoriti nove prilike za zapošljavanje u tehnološkim sektorima. Zbog toga, građani treba da budu informisani o ovim promenama i da se aktivno edukuju kako bi bili spremni za digitalnu tranziciju. Uloga države, pravnih institucija, ali i samih korisnika biće ključna u izgradnji poverenja u digitalni svet i u ostvarivanju punog potencijala veštačke inteligencije u Srbiji.