Kanal M | Radio Televizija Paraćin
Kultura

Od slikarskog platna do večnosti – priča o Nadeždi Petrović

Njeno ime zauzima posebno mesto u istoriji srpske umetnosti. Bila je slikarka koja je pomerala granice, žena koja se borila za svoje ideale i humanistkinja koja je u najtežim trenucima pomagala ranjenima i obolelima. Nadežda Petrović ostavila je neizbrisiv trag u srpskoj kulturi, a njeno ime danas nose brojne ustanove, manifestacije i ulice. Jedna od njih nalazi se i u Paraćinu. Ko je bila Nadežda Petrović, čime je zadužila srpsku umetnost i zbog čega sećanje na nju traje i danas, istraživali smo u razgovoru sa nastavnikom likovnog, Markom Šćepanovićem.

Nadežda Petrović rođena je 11. oktobra 1873. godine u Čačku, u porodici obrazovanih roditelja. Još od mladosti pokazivala je interesovanje za umetnost, a ljubav prema slikarstvu usmerila ju je ka putu koji će je učiniti jednom od najznačajnijih umetnica u istoriji Srbije. Školovala se u Beogradu, gde je sticala prva slikarska znanja, a potom je svoje obrazovanje nastavila u Minhenu, u ateljeu slovenačkog slikara Antona Ažbea. Upravo će joj susret sa evropskim umetničkim tokovima pomoći da razvije prepoznatljiv stil i postane jedna od pionirki modernog srpskog slikarstva.

Za razliku od umetničkih shvatanja koja su u to vreme preovladavala, Nadežda Petrović nije se plašila da eksperimentiše bojama, oblicima i načinom prikazivanja sveta. Njene slike odlikuju snažni koloriti, energični potezi četkicom i izražajnost koja prenosi emocije i atmosferu prikazanih prizora.

Posebno poglavlje u njenom životu predstavlja humanitarni i patriotski angažman. Nadežda Petrović bila je jedna od osnivačica Kola srpskih sestara, organizacije koja je pružala pomoć ugroženima, a tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata radila je kao dobrovoljna bolničarka.

 

Među njenim poznatim delima nalaze se „Resnik“, „Žetva“, „Gračanica“ i „Ciganka sa crvenim šalom“. Njeno slikarstvo predstavljalo je iskorak u odnosu na tadašnje umetničke norme i otvorilo prostor novim generacijama stvaralaca.

Više od jednog veka nakon njene smrti, ime Nadežde Petrović ostaje prisutno u kulturnom i javnom životu Srbije. Njena dela čuvaju se u muzejskim zbirkama, a u njenu čast organizuje se i umetnička manifestacija Memorijal Nadežde Petrović u Čačku, njenom rodnom gradu. Sećanje na ovu veliku umetnicu čuva se i kroz nazive ulica. U Paraćinu jedna ulica nosi njeno ime, podsećajući prolaznike na ženu koja je svojim stvaralaštvom obeležila početak moderne srpske umetnosti, ali i na njenu hrabrost, požrtvovanost i humanost.

Nadežda Petrović bila je mnogo više od slikarke. Bila je umetnica ispred svog vremena, žena koja se nije povinovala ograničenjima epohe u kojoj je živela i humanistkinja koja je svojim delima i postupcima pokazala koliko snažno mogu biti povezani umetnost i ljubav prema čoveku. Zato njeno ime i danas ima posebno mesto u srpskoj kulturi. A svaki put kada prođemo ulicom koja nosi njeno ime, pruža nam se prilika da se podsetimo žene čije je stvaralaštvo promenilo tok domaće umetnosti, a čija je životna priča ostala simbol hrabrosti, stvaralačke slobode i nesebičnosti.