Zavisnosti su jedno od najčešćih psiholoških problema sa kojima se omladina suočava u današnjem društvu. Iako se ranije smatralo da su zavisnosti najčešće povezane sa supstancama poput alkohola i droga, savremeni svet donosi nove oblike zavisnosti. Među najizraženijima su zavisnost od interneta, društvenih mreža i video igara. Ove nove vrste zavisnosti postale su duboko ukorenjene u životima adolescenata i pubertetlija, koji su posebno ranjivi na njih. Razumevanje uzroka, mehanizama i posledica ovih zavisnosti može pomoći roditeljima da bolje podrže svoju decu i spreče razvoj ozbiljnih problema. Zbog želje za samostaljnošću, a smanjenom emocijonalnom inteligencijom, mladi često ne donose ispravne odluke ističe psiholog Goran Ristić.
Adolescencija je period kada dolazi do intenzivnih fizičkih, emocionalnih i psiholoških promena. Pubertet je faza koja je poznata po emocionalnoj nestabilnosti, istraživanju identiteta i želji za pripadanjem grupi. U tom periodu, mladi su podložniji različitim spoljnim uticajima, iako mnogi od njih nemaju dovoljno razvijene veštine samopouzdanja i donošenja mudrih odluka. Ovo je vreme kada je mladi čovek u najvećoj meri podložan socijalnim i psihološkim faktorima koji mogu povećati rizik od razvijanja zavisnosti. Zavisnosti koje se razvijaju u adolescenciji mogu imati dugoročne posledice na život mladih, kako u fizičkom, tako i u psihološkom smislu. Zavisnosti koje su povezane sa internetom i društvenim mrežama posebno se ističu jer se lako uklapaju u svakodnevni život. Mladi ljudi često koriste internet kao način da se povežu s prijateljima, izraze svoje emocije ili čak beže od problema sa kojima se suočavaju u realnom svetu.

Zavisnost od interneta i društvenih mreža je fenomen koji je poslednih godinama postao vrlo rasprostranjen među mladima. Internet je postao ključna platforma za komunikaciju, zabavu, učenje i socijalizaciju, ali prekomerna upotreba može dovesti do ozbiljnih problema. Zavisnost od društvenih mreža, na primer, često se razvija kroz stalnu potrebu za potvrdom i validacijom od strane drugih. Mladi ljudi provode sate na mrežama, postavljaju slike, komentarišu postove i čekaju povratne reakcije, što može dovesti do razvoja zavisnosti.
Preduga izloženost sadržajima sa ekrana dovodi do smanjenja i poremećaja pažnje, ističe psiholog Goran Ristić te je ovaj problem postao najčešći kada su mladi u pitanju. Za mnoge adolescente, internet postaje glavni način komunikacije i socijalizacije, a nedostatak interakcije sa stvarnim svetom može izazvati osećaj usamljenosti, depresije i anksioznosti.

Iako su faktori rizika različiti, postoji jedan koji je od presudne važnosti za sprečavanje i lečenje zavisnosti kod mladih – to je podrška porodice. Porodica igra ključnu ulogu u formiranju emocionalnih i socijalnih veza adolescenata. Osnaživanje komunikacije unutar porodice, postavljanje zdravih granica, kao i otvorenost za razgovor o problemima i potrebama mladih, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja zavisnosti. Dobar odnos sa roditeljima i podrška u periodu adolescencije pomažu mladima da razviju zdrave mehanizme suočavanja sa stresom i emocionalnim problemima. Takođe, roditelji mogu postaviti pravila koja ograničavaju vreme provedeno na internetu, omogućavajući mladima da se bave drugim aktivnostima koje su korisne za njihov fizički i mentalni razvoj, kao što su sport, umetnost, obrazovanje ili društvene aktivnosti.
Podrška roditelja ne treba da bude samo u formi ograničenja. Vrlo je važno pružiti ljubav i razumevanje, omogućiti mladima da se izraze, i pomoći im da se nose sa negativnim uticajem interneta i društvenih mreža. Takođe, edukacija roditelja o opasnostima i manifestacijama zavisnosti može im pomoći da prepoznaju prve znakove problema i pravovremeno reaguju. Zavisnosti kod maloletnika, posebno one koje su vezane za internet i društvene mreže, predstavljaju ozbiljan problem savremenog društva. Adolescencija je ključni period za razvoj emocionalnih i psiholoških karakteristika, pa je u ovom periodu potrebna posebna pažnja, kako bi se izbegao razvoj zavisnosti. Kroz kvalitetnu podršku porodice, izgradnju emocionalne otpornosti i postavljanje jasnih granica, moguće je smanjiti rizik od zavisnosti. Iako internet i društvene mreže ne moraju biti suštinski loši, prekomerna upotreba i njihova zloupotreba mogu izazvati ozbiljne psihološke probleme koji mogu trajati tokom čitavog života. Stoga, odgovorna upotreba tehnologije i uvođenje zdravih navika u život mladih mogu značajno doprineti njihovom razvoju i očuvanju mentalnog zdravlja.