Lovni turizam u Paraćinu

Lovni turizam u Paraćinu

Geografska specifičnost Opštine Paraćin omogućila je veliki biodiverzitet u njoj i bogat lovni potencijal

 
 

 

 

Projekat pomaže Opštine Paraćin u cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2022. godini

Nekoliko planina koje sa svojim šumama okružuju paraćinsku opštinu i dve velike reke stvorile su uslove da ovaj kraj dobije veoma značajni potencijal za Lovni turizam. Istina, iako se neguje vise od jednog veka, organizovani lov u Paraćinu još uvek nije ni blizu svojih limita.

To je jasno čak i ako se samo uzme u obzir činjenica da je lovačka površina opštine podeljena na čak 4 revira ili oblasti, koje ukupno imaju neverovatnih 40 sekcija u okviru njih. Ove oblasti su juhorski revir, moravski revir, crnački revir i kučajski revir. Ona je veoma specifična jer se nalazi na međi južnog i centralnog lovnog područja Srbije

Juhorski revir, nosi naziv po planini Juhor na čijoj se istočnoj padini prostire nekoliko sela Opštine Paraćin. Tako, u okviru njega se nalaze sekcije nazvane po tim selima: Svojnovo, Potočac, Raševica, Trešnjevica i Sinji Vir.

 
 

 

 

IZVOR - paracin.lu.rs

Moravski revir je najveći i pruža se dužinom Velike Morave. Obuhvata osam Paraćinskih sekcija, a uz njih i onu u Striži, Tekiji, Gornjem i Donjem Vidovu, Sikirici, Rataru, Drenovcu, Čepuru i Šavcu.

Crnački revir prostore se sekcijama Krežbinca, Busilovca, Mirilovca, Glavice, Bošnjana, Popovca i Lebine, dok Kučajski, kod Južnih Kučaja spaja sekcije Zabrege, Stubice, Buljana, Šaludovca, Gornje Mutnice, Izvora, Klačevice, Plane i Lešja.

Sve ove oblasti nazivaju se lovištem Crnica koje se prostire na gotovo 48 hiljada hektara, od kojih je lovna površina nekih 45 hiljada. U okviru ovih površina izdvojena su dva komercijalna terena za krupnu divljač: “Turska Bara” na 110 hektara i “Koziji rog” na 280 hektara. Takođe, postoje i dva trene za obuku pasa. Jedan, na 420 hektara namenjen je obuci goniča, a drugi, na 50 hektara je mesto gde se obučavaju ptičari i jamari.

Na prostoru lovišta „Crnica“, za koje je zaduženo Lovačko udruženje “Paraćin” postoji 74 samostalne čeke, i po 60 hranilišta za krupnu divljač i solišta.

Specifičnosti lovnog turizma Paraćina

Blizina većih vodenih površina i značajni deo Opštine pokriven šumama, u kombinaciji sa dva planinska lanca, stvorili su izuzetno pogodne uslove za uzgoj divljači.

Među gajenoj divljači prisutan je evropski jelen, divlja svinja, srneća divljač, zec, fazan i poljska jarebica. Pored toga  tu su još i prepelica, grlica, gugutka, golub grivnaš, lisica, kuna belica, šakal i vuk.

„U komercijali najviše dolaze lovci na divlju svinju, jelena, srndaća…“ – izjavio je predsednik Lovačkog udruženja u jednom od razgovora za televiziju Kanal M.

Jelenska divljač se obično lovi od avgusta do februara, divlja svinja od aprila do marta. Kada je reč o sitnoj divljači period varira u zavisnosti od brojnosti i godišnjeg plana, ali je okvirni vremenski interval, u zavisnosti od vrste divljači, od septembra do početka marta naredne godine. Prepelica obično kreće u avgustu, zatim sledi divlja plovka i na kraju dolaze na red zečevi i fazani.

Lovačko udruženje “Paraćin”

Najvažnija organizacija lovaca u Paraćinu je svakako Lovačko udruženje „Paraćin“ koje postoji od davne 1902. godine. Prvi predsednik ovog udruženja bio je major Ljubomir Lešjanin, iz čuvene familije Lešjana. Današnji predsednik je Nikola Lešjanin, njegov potomak.

Dragan Radivojević Zmaj, jedan od najuspešnijih lovaca Paraćina, kada je reč o lovu na predatore - IZVOR- paracin.lu.rs

Ovo udruženje ima u svom članstvu više od 600 lovaca. Izgradnja Lovačkog doma, koji bi trebalo da bude jedan od najlepših u čitavoj zemlji, je počela 2017. godine i trebalo bi da uskoro bude završena. Ona bi trebalo da ponudi, pored prostora za organizaciju događaja, i smeštaj gostujućim lovcima, što bi značajno unapredilo potencijale lovnog turizma.

 
 

 

 

U svojoj fazaneriji, koju neguje već više od 50 godina, Lovačko udruženje „Paraćin“ ima oko 400 fazana za reprodukciju koji služe za povećanje ove divljači u lovištima. Inače, ova fazanerija je po svojim kapacitetima, u kojima može da svesti više od 24 hiljade fazančića, četvrta u Srbiji.

U prethodnim godinama se, zbog globalne pandemije, nije smanjio lov, ali jeste broj okupljanja lovaca. Ranijih godina Lovačko udruženje organizovalo je nekoliko događaja kao što su tradicionalni lov lovaca lekara iz Paraćina i Ćuprije, poznat kao „Doktorski lov“ i nekoliko hajki od kojih je najpoznatija ona na lisicu koja nosi naziv „Zlatna lisica Čukare“.

Takođe, tradicionalno sve sekcije obeležavaju svake godine trećeg oktobra lovačku slavu, Svetog Jevstatija, zaštitnika lovaca.