Džigerani

Džigerani

Priča o tome kako su Paraćinci postali „Džigerani“

Projekat pomaže Opština Paraćin, po Konkursu za sufinansiranje projekata u oblasti javnog interesa za 2019. godinu

Gotovo da nema mesta u Srbiji čiji stanovnici nemaju neki spečifičan nadimak kojim se razlikuju od suseda. Čuveni Miodrag Petrović Čkalja popularisao je nadimak Jagodinaca – Ćurani, u poznatom filmu Put oko Sveta, a Kruševljani su i izvan granica naše zemlje poznati kao Čarapani. Međutim, nije mnogo poznato da ljudi iz Paraćina nose nadimak Džigerani, a još manje kako se do tog nadimka došlo.

Autor - Dušan Dačić -Kartografija

Postoje dve popularne legende o tome kako su Praćinci postali Džigerani. Jedna je prilično jednostavna i objašnjava poreklo i nadimka Džigerani, ali i Ćurani i Crevari, kako zovu ljude u Ćupriji.

Naime, prema ovoj legendi, neposledno posle uvođenja pruge između Jagodine i Paraćina, voz je udario nesrećnog ćurana. Kako je voz nastavio da se kreće creva ćurana doneo je do Ćuprije, a džigericu čak do Paraćina. Po tom događaju je svaki od ova tri grada dobio nadimak.

Ova priča je više jedna izuzetno lepa ilustracija nego što zapravo može objasniti poreklo nadimaka. Druga, mnogo detaljnija, u vezi je sa knezom Milošem Obrenovićem i njegovom posetom Paraćinu posle oslobođenja.

„Džigerice, ti li si meso?“

Priča po kojoj je knez Miloš Obrenović kumovao paraćinskom nadimku ima nekoliko verzija. Za sve njih je zajedničko to da je on putujući po oslobođenoj Srbiji najavio dolazak u Paraćin. Kako ljudi iz Paraćina nisu imali mnogo iskustava sa dočekom zvaničnika, raspitali su se šta treba spremiti i po tom savetu spremili džigericu.

Kada je Miloš Obrenović pristigao u Paraćin građani su ga postavili pod jednu lipu i poslužili mu specijalitete od džigerice. Videvši da se oni goste mesom a da su njemu poslužili džigericu, on je izgovorio reči : „Džigerice, ti li si meso? Paraćinci, vi li ste ljudi?“. Iz te reakcije stanovinicima ovog mesta ostao je nadimak.

Varijacije ove verzije priče razlikuju se u pogledu toga ko je Paraćincima i iz kojih razloga rekao da pripreme džigericu knezu. Prva verzija je da su to učinili ljudi iz njegove pratnje, bez ikakvog posebnog razloga, misleći da ih Paraćinci svakako neće poslušati.

Druga verzija je da su taj savet dali Jagodinci, koji su već dočekali kneza, a koji su hteli da prevare ljude u Paraćinu i predstave se u boljem svetlu od njih. Navodno je celi grad tog dana mirisao na džigerice, a mnogi građani su se čudili jer se džigerice i iznutrice uopšte nisu smatrale baš nekim specijalitetom, već su više bile hrana siromašnih.

Poslednja poznata verzija je da je savet dao Tatar Bogdan, pismonoša kneza, koji je zbog razmirica sa njim slagao sugrađanje da prireme džigericu, znajući da se to knezu neće svideti. Najverovatniji razlog svađe Bogdana i Miloša Obrenovića bio je taj što je on, u želji da napravi veliki mlin za potrebe prerade brašna razmontirao vodenicu Tatar Bogdana, kojem se to nimalo nije svideo.

Autor - Istvan Hauser, Pixabay

Naravno, kada su ove priče u pitanju, nikada se sa sigurnošću ne može tvrditi tačnost i pouzdanost podataka. One nisu zapisane ni u jednom dokumentu, već su isključivo prenošene sa kolena na koleno.

Odnos Paraćina prema svom nadimku

Neki gradovi prihvatili su svoj nadimak i promovisali ga na različite načine. Utisak je da Paraćin i njgovi stanovnici, zbog priče o nastanku, nisu baš najponosniji na nadimak Džgerani.

„Znamo da neki gradovi takve neke svoje nadimke koriste za promociju nekog svog kulturnog nasleđa ili turisričke atrakcije. Tako je u Paraćinu ranije postojala manifestacija „Džigerijada“ dok u Ćupriji i dalje postoji „Cravarijada“.  – objašnjava Tijana Pešić, etnolog Zavičajnog muzeja u Paraćinu.

Njen stav je da bi većom turističkom i kulturnom promocijom Paraćinaca kao Džigerana ovaj nadimak mogao postati poznatiji i prihvatljiviji kako za ljude koji dolaze u Paraćin, tako i za one koji u njemu žive.

Detalj sa Paraćinske Džigerijade - autor Milivoje Milence Ilić