Anksioznost u doba pandemije korona virusa

Anksioznost u doba pandemije korona virusa

Lupanje i ubrzan rad srca, napetost, pojačano znojenje, glavobolje, uznemirenost, gubitak motivacije, želje, volje, umor i gubitak energije fizički su simptomi anksioznosti. U doba pandemije korona virusa anksioznost i strah su sve više prisutniji među ljudima. Šta ako se razbolim od korone, šta ako ne dobijem medicinsku pomoć? Da li da pustim dete u školu i rizikujem da se zarazi? Šta sa roditeljima koji su stari? Svako od ovih pitanja prošlo je bar jednom kroz glavu svakog od nas.

Stresna vremena često navode ljude na razmišljanja koja nisu korisna, a primeri za to mogu uključivati negativna predviđanja o trenutnoj ili budućoj situaciji, fokusiranje na negativne aspekte, predviđanje najgoreg scenarija ili pesimistično razmišljanje. Ovakve misli nisu korisne i vremenom mogu pojačati anksioznost.

Strah od korona virusa je konstantno prisutan. Svakodnevno dobijamo nove informacije o broju inficiranih, smrtnosti i potencijalnim opasnostima. Tu su i informacije o onima koji su uspeli da se izbore sa virusom, ali je njih manje.

U vreme epidemije korona virusa sve je više osoba koje imaju generalizovani anksiozni poremećaj. Reč je o dugotrajnom stanju usled kojeg se osobe osećaju zabrinuto zbog širokog spektra situacija, a ne zbog jednog pojedinačnog događaja. Opsesivno-kompulzivni poremećaj je takođe sve prisutniji.

Anksioznost i mentalni problemi ne biraju godine i pol. Mogu da pogode svakog, pogotovo u vreme epidemije. Zbog toga je važno izgraditi jake mentalne odbrambene mehanizme koji će nam pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja. Jedan od ključnih saveta pihologa je da se izbegava gledanje televizije i pretraživanje informacija o korona virusu putem interneta.

Za dobro mentalno zdravlje važno je i dalje održavati kontakt sa ljudima. To u doba epidemije ne mora da bude fizički kontakt, ali živino u vremenu digitalnih tehnologija kada nam je omogućeno da makar virtuelno budemo sa nekim i to sada treba iskoristiti. Pored ovih saveta, preporuka psihologa je i redovno vežbanje, zdrava ishrana, kao primena tehnika opuštanja poput disanja i meditacije.